www.muzikasi.eu

 


Prvi podravski festival Đurđevac 1968.godine.


    Prvo mjesto pripalo sastavima Markovice i Korenići.
U subotu i nedjelju, 14. i 15. rujna, 1968. radiostanica Đurđevac priredila je takmičenje narodnih sastava — nastupilo je 7 sastava i dva pjevača izvan konkurencije i to: prvo veče: Pacuri, Vlahovići i Korenići te pjevači Milan Gazibara i Martin Hegedušić; drugo veće: Markovice, Gašparići, Božići i Lončari.
    Radiostanica Đurđevac poznata je po tome što omogućava narodnim sastavima da se afirmiraju — da snime svoje kompozicije u Radiostanici, i da se uspjele kompozicije emitiraju preko te Radiostanice, a na kraju najkvalitetniji sastavi snimaju i ploče kod Jugotona. Da bi se dobio stanovit broj kvalitetnih novih kompozicija, priređeno je i ovo takmičenje. Festival sličan Krapini. I bilo bi šteta da se ovo takmičenje ne pretvori u tradiciju.
Interesantno je ipak spomenuti da sastavi nisu kritični sami prema sebi i nisu u mogućnosti da objektivno ocijene svoju vrijednost.
Naime, gotovo svi sastavi očekivali su prvo mjesto, a kada to nisu postigli, ostali su ozlojeđeni i tražili uzrok neuspjeha u neobjektivnosti, da ne kažemo i navodnoj malverzaciji.
Svaki sastav nastupio je sa četiri kompozicije, od kojih su dvije morale biti izvorne, novo izvođene i kvalitetne.
Bio je tu, i prvo i drugo veće takmičenja, žiri, u čiju stručnost zaista ne možemo sumnjati — muzički urednik Jugotona Miroslav Gavrilović i nastavnik muzičkog odgoja Ivan Hanžek. Treći član žirija bio je iz publike — prvo veće Gečić Zvonimir, zastupnik OZ Sava iz Koprivnice, a drugo veće Mikac Drago - službenik Stanice javne sigurnosti. Treba svakako požaliti što se nisu odazvali pozivu nastavnici muzičkog odgoja iz Pitomače i Virja.

Prvu večer konkurencija je bila znatno slabija. Naime, narodni sastav Šuvaki iz Turanovca kraj Virovitice nije nastupio zbog odsutnosti pjevača. Ovaj mali festival otkrio je niz slabosti na muzičkog polju. Naime narodni podravski melos je toliko osiromašio da ga gotovo i nema.
Kajkavski dijalekat je gotovo posve napušten. Za oživljavanje toga melosa najviše su, svakako, dali narodni sastav Gašparići, ali nesumnjivo da je on i u njihovoj interpretaciji osiromašen. Čudno je, naime, da Podravina ne bi mogla imati jedan podravski festival.
Sa sastavima bi trebao raditi muzičar koji bi im ukazao na manjkavosti i poteškoće. Jer, prilikom ocjene vrijednosti uzima se u obzir mnogo komponenata, o kojima nije potrebno ovdje govoriti. Zanimanje za ovu manifestaciju bilo je zaista veliko. I prvo i drugo veče dvorana Zadružnog doma, sada već ukusno uređena, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.
Drugo veče se, u pravom smislu te riječi, osjećao navijački štimung. A konkurencija bila je jača.
Radio-stanica Đurđevac, organizator ove priredbe, direktno je prenosila program i prve i druge večeri, a također je još jednom program reproduciran s magnetofonske trake.
Gotovo i nije potrebno naglašavati da su premoćno prvo mjesto osvojili Markovice i da su oni trenutno najpopularniji sastav naše radio-stanice. Najuspjelije kompozicije snimit će Radio-stanica Đurđevac i emitirat će ih u svojim redovnim emisijama.

 Korenići

Nastup Gašparića

Da bi se takmičenje nastavilo u Radio-stanici brižno će se voditi evidencija koliko je puta neka od gornjih kompozicija zaželjena, pa će se 1. studenoga objaviti redoslijed najpopularnijih. Na taj način će u glasanju moći sudjelovati svi slušaoci. Gornjoj listi bit će pridodane još dvije kompozicije narodnog sastava Šuvaki, koji nisu mogli nastupiti na takmičenju, a koji su se bili pripremili za nastup.
Za Markovice zainteresiran je Jugoton, pa će u najskorije vrijeme i oni imati ploču, a uz njih bi vjerojatno mogli snimiti ploču i Božici, ukoliko budu zainteresirani.
Prisjetimo se da su dosada snimili ploče slijedeći sastavi, kojima je omogućila afirmaciju Radiostanica
Đurđevac: Lengeri, Korenići, Gašparići te uskoro izlazi ploča Šuvaka. i sada i Markovica, odnosno i Božića.

Markovice

Martin Hegedušić iz Hlebina

Na kraju spomenimo da je vedrom štimungu pridonijela ne samo renovirana dvorana i narodni sastavi nego i ugostiteljsko poduzeće Bilogora.
Ipak, treba požaliti što ima pojedinaca, koji pred gostima degradiraju Đurđevac ispod kulturnog nivoa svakog sela.
Tekst: JOSIP BIŠKUP
Snimci: LJUBOMIR ŠVEDEK
                                                                                                                             Đurđevački vjesnik Listopad 1968. godine.

 

 

                                                                    Poleg jedne velke gore 1970. godine. Trakoščan
Festival „Poleg jedne velke gore“ zamišljen je kao Kulturno umjetnička događanja u opčini Ivanec u organizaciji Narodnog sveučilišta opčine Ivanec.
Prvo natjecanje održano je u dvorani Hotela Trakošćan u Trakoščanu u petak 28.11. 1970. godine, uoči 29.11.
Na završnoj priredbi te smotre nastupilo je šest vrlo dobro poznatih orkestara, družina, kao Cvetlinčani, Voćanci, Stančići i drugi. pet domaćih - narodnih sastava štimalo je svoje instrumte, za okršaj - tri nagrade organizatora.
I onda, kad se dvije stotine posjetilaca smjestilo u restoran hotela Trakošćan, onda kad su se upalila svjetla, TV ekipe i počeli sijevati blicevi reportera, započeo je koncert, razlijegala se dobra, stara popevka ...
Aplauz za Veselog Fiškala i Kosa iz Grede, za Družinu Stančiće iz Jerovca, Špičke iz Očure, Maruševčane i Vesele Voćance . .. Dlanovi se nisu štedjeli, jer ... tko da ne nagradi pljeskom istinske entuzijaste, često samouke, koji danas u poplavi šarenih i često blijedo sladunjavih šlagera gaje pjesmu svog kraja. Melos koji nosi, veselu i tužnu pjesmu, o ženi i djeci; o lijepom selu, mladom i dobrom vinu, o .. . tko zna čemu sve ne. Tako, dugo je u noć po pitomim zagorskim brežuljcima poleg jedne velke gore - Ivančice, odjekivala ta domaća pjesma i dobri i dragi naš kaj!

    Radost Blaža Stančića


Drugog dana, veliki finale trebao je pokazati tko je najbolji a žiri je trebao reći svoju posljednju. I rekao je… Stančićevima iz Jerovca pripala je prva nagrada i iznos od 1500 dinara, Veselom kosu i fiškalu drugo mjesto i 1500 dinara, a Veselim Voćancima iz Voće treće mjesto i 500 dinara.
Razumljiva je bila radost starog Blaža Stančića i dva njegova sina,  unuke Božice i ostalih mužikaša. Dugogodišnji rad je napokon nagrađen.

Stančići

 

Veseli Voćanci

Veseli Voćanci iz Gornje Voće dosad su snimili već dvije vrlo uspješne ploče i bili su jedan od favorita. Međutim... nisu na kraju bili najbolji, premda su prvi nastupili. Pijesak pune dvorane možda je i draža nagrada od novčane.

Organizator Prve smotre popularno nazvane „Poleg jedne velike gore“ nisu mogli izabrati bolje mjesto za početak stvaranja jedne tradicije, početak priredbi koje bi već iduće godine, morale predstavljati pravi turistički boom u ovom kraju. Trakošćan sa svim svojim dražima s pjesmom kao novim, ruhom i nepravedno zapostavljenim kaj-om, postao bi ono što se već prilično godina od njega očekuje. Da postane, turistički centar, mjesto domaćeg vikendaša koji traži aktivan odmor, ali uz to i obavezan garnirung - zabavu.
Premda je veliki praznik Republike u Trakošćanu bio obilježen prvom smotrom, premda je za početak ostavljen dubok utisak dobrog i vrijednog pokušaja, premda su udareni temelji jednoj folklornoj cjelini, činjenice nas navode na konstataciju da novembarski termin pada prekasno za takvu manifestaciju. Iz više razloga, a prije svega nameće se akutan problem dvorane. Hotel Trakošćan nije u stanju da primi više od dvije stotine posjetilaca, svih onih koji žele uživati u nepatvorenoj pjesmi, domaćem raspoloženju. U tome se, vjerujemo, slažu i organizatori.
Zato termin treba već za 1971. godinu mijenjati. Nastup muzičkih sastava treba seliti pod vedro nebo, pred tisuću posjetilaca. Početak jeseni i prvo dozrijelo grožđe neka se poveže u Trakošćansku jesen. Turistički radnici bi tu trebali naći svoju angažiranost.
I na kraju... Za kraj se obično pripremi neki rezime, pohvale ili... Mi ćemo samo uputiti aplauz domaćoj izvornoj popevki poželjeti da smotra
 „Poleg jedne velke gore“ ne bude samo ivanečka. Varaždinska regija tu može pronaći sebe. Bogatstvo folklora daje upravo jedan snažan impuls za objedinjenje. Ivančani, oni imaju snaga za organizaciju.
To su dokazali ove godine. A zahtjev za Trakošćan 71 je tu.
Tekst i snimci: Ivica Vukotić 9.12.1970. godine. Varaždinske vijesti

Novci
Ove se godine, predviđeno je bilo za Dan Republike nije održala, prošle godine započeta smotra domaćih folklorno glazbenih sastava pod nazivom „Poleg jedne velike gore“.
Razlog neodržavanja je u novcu. Organizator, Narodno Sveučilište Ivanec se obratilo na adrese pojedinih radnih organizacija, ali je svega jedan manji broj bio za to da se odvoji dio sredstva za izuzetno zanimljivu smotru. Ivančani ipak ne sustaju, ako ove godine nisu bili u mogućnosti, da organiziraju taj skup, za iduću godinu već su sada počeli prikupljati sredstva i nadaju se da će sve biti u najboljem redu, odnosno da će Trakošćan ponovno ugostiti naše Čehuliće, Lengere, Braću Bence i mnoge druge.
No nažalost novci su bili problem slijedećih pet godina.

                                                    I onda napokon druga priredba organizirana je  1976. godine, za Dan Republike.

Cvetlinčani najbolji 1976.
U „biseru Hrvatskog zagorja’’ - Trakoščanu završnom muzičkom priredbom, Druge folklorno-umjetničke smotre pod nazivom ˝Poleg jedne velke gore’’ završen je ivanečki tjedan kulturnih aktivnosti u sklopu kojih su održane i dvije značajne kulturne manifestacije - izložba umjetničke fotografije u Ivancu te izložba likovnog stvaralaštva ˝Ivanečka naiva˝ u Lepoglavi.
Te večeri dvorana hotela u Trakošćanu bila je Ispunjena razdraganim gledaocima do posljednjeg mjesta. Bili su tu i društvenopolitički, kulturni i javni radnici općine Ivanec i susjednih općina. Svi su sa pljeskom i neskrivenim oduševljenjem pozdravili nastupe „mužikaša“ u narodnim nošnjama ovoga kraja.
Nastupilo je sedam narodnih glazbenih družina s područja općine Ivanec, koje su ukupno izvele 21 narodnu popijevku i polku. Najuspješnijim izvođačima dodijeljene su i zaslužene nagrade. Novčane nagrade osvojile su četiri družine.
Prema ocjeni žiria prvo mjesto i 2500 dinara pripalo je družini „Cvetlinčani˝ iz Cvetlina za izvedene pjesme: „Ober kleti mesec sveti˝ i „Lijepe meste Cvetlin˝ te jednu ,,polku˝. Većinom glasova publike u dvorani nagrađeni su sa 2500 dinara mužikaši „Štefekove klape˝iz Očure kraj Lepoglave. Druga nagrada stručnog žirija, u visini od 2000 dinara dodijeljena je sastavu „Brkovi pajdaši˝ iz Lepoglavske Purge.
Pokrovitelj smotre OOUR „Ravna Gora˝ Lepoglava nagradio je s 2000 dinara ,,Vesele Voćance˝ iz Voće Donje. Napokon, valja spomenuti i družine,, Veseli Fiškal i Kos˝ iz Grede, „Žarovčane˝ iz Žarovnice te „Voćance˝ iz Voće Gornje, koji ovoga puta nisu imali uspjeha u osvajanju jedne od četiri nagrade. Međutim, to ne znači da iduće godine ne osvoje jednu od nagrada, a do tog vremena će sigurno obnoviti svoj repertoar sa novim muzičkim ,,numerama˝. Naime, nastojanja su da smotra postane tradicionalna manifestacija ovoga kraja sa izgledima da iduće godine obuhvati muzičke sastave šireg područja Varaždinske regije.
Između nastupa pojedinih družina recitirano je sedam literarnih radova od 40 prispjelih tekstova pisanih domaćom kajkavštinom. Nagrađena su tri autora. Romana Matić, učenica iz Lepoglave za pjesmu „Jesen˝, Izidor Popijać, ujedno i likovni stvaralac iz Bednjanske Purge za pjesmu „Jutre v inju˝ i Damir Juriša učenik iz Trakošćana za pjesmu „Pušlec rož˝.
Vrijedi istaći i nastup mladih pjevača amatera s područja Ivanca, koji su osvojili prva mjesta na dosadašnjim natjecanjima u organizaciji Saveza Socijalističke omladine Žarovnice u posljednje tri godine. Također, nastupile su i simpatične gošće, ženska vokalna grupa „IMI˝, koja djeluje u sastavu KUD željezničar „lvo Mikac˝ iz Varaždina. One su otpjevale nekoliko lijepih zagorskih popijevki.
Goste je zabavljao popularni „Žiga Stubičar˝, koji je na bednjanskom govoru najavljivao nastupe pojedinih grupa. Na kraju je rekao: „Još jen lep pozdrav izvodjačom i publike za saki pljuskec z roka mi i doviđenja sijem do tretje smotre „Poleg jedne velke gore˝.





Publika u dvorani svojim glasom odlučila se za „Štefekovu klapu˝. Međutim i ostale družine, kao i sudionici u programu nagrađeni su pljeskanjem prisutnih. Prava šteta, što je dvorana bila premala, tako i mnogi bili prikraćeni ulaska u hotel. Iduće godine vjerojatno će se naći bolje rješenje održavanje priredbe, prije svega, u već prostonijoj dvorani.

Kada se na pozornici pojavio popularni „Žiga Stubičar˝ dvoranom se prolomio smijeh. Jer, Žiga je za svaku družinu prije i nakon nastupa pronašao prikladan ˝štiklec s bednjanskog govornog područja i u uveseljavao publiku u dvorani. Naravno, smijeh i pljesak publike bio je dokaz da Žiga svoj dio voditelja kroz program obavio  na opće zadovoljstvo.

 

 


 

„Cvetunčani˝ iz Cvetlina u sastavu Izidor i Jakop Hojsak, Slavko Bubnjar, Josip Vučkovečki i Ivan Jagarinec osvojili su prvo mjesto i novčanu nagradu, a što je još važnije postali su veoma popularna družina, u svome kraju nakon javnog nastupa u Trakošćanu. Valja spomenuti da već imaju snimljenu jednu gramofonsku ploču „Jugotona˝, a nije isključena mogućnost da stigne još koja ponuda iz Zagreba.

I.V.Varaždinske vijesti 09.12.1976

Žiga Stubičar

                                                                                   Najava

Za predstojeću smotru „Poleg jedne velke gore“ koja će u svom programu imati više zanimljivih priredbi, pripreme teku vrlo dobro i za sve manifestacije vlada veliki jnteres. Prva će priredba biti literarno veče s radovima na domaćoj kajkavštini, a održala bi se u Bednji 9. studenoga.
U subotu, 12 studenoga u Ivancu će se otvoriti izložba jerovečkog lončarstva i poznate lepoglavske čipke, a istog dana na večer na programu je glavna priredba smotre. Održat će se u ivanečkoj kino-dvorani, a nastupit će seoske glazbene družine s izvornim melodijama ivanečkog kraja. Program će biti upotpunjen i najuspjelijim literarnim prilazima š priredbe u Bednji, a predviđeno je i sudjelovanje pjevačkog zbora iz Lepoglave i mlade pjevačice Jasenke Ernoić. l na kraju će se proglasiti najbolji sastavi te dodijeliti i nagrade najuspjelijim literarnim stvaraocima.
U planu je također i jedna likovna izložba, a organizirala bi se u Lepoglavi.
Smotru priprema poseban odbor koji je imenovalo Predsjedništvo OK SSRN Ivanca, a organziranje priredbi općinski je SIZ kulture i informiranja povjerio ivanečkom Narodnom sveučilištu, koje je vrlo uspješno priredilo i dvije ranije smotre. Organizatorima je cilj da i ovogodišnja smotra bude značajan poticaj kulturnom stvaralaštvu u ivanečkom kraju te njegovanju i razvijanju izvornog domaćeg melosa.
I. K. 20.10.1977

                                                                                  Najava
U subotu, 12. studenoga, u Ivancu će se održati glavna priredba ovogodišnje folklorno-umjetničke smotre ivanečke opčine „Poleg jedne velke gore“ Na njoj će sudjelovati glazbene družine iz više sela te nastupiti i Pjevački zbor iz Lepoglave. Kao gost je pozvana i mlada pjevačica iz Kaniže kraj Ivanca Jasenka Ernoić, koja je nastupila i na ovogodišnjem Krapinskom festivalu. Na priredbi Će se čitati i najuspjeliji radovi s prethodne literarne večeri u Bednji, te dodijeliti nagrade njihovim autorima i najboljim glazbenim sastavima.
Priredba će se održati u kino-dvorani Narodnog sveučilišta, počet će u 19 sati, a ulaznice su po 30 dinara i već su u pretprodaji.
U sklopu smotre „Poleg jedne velke gore“ u subotu će se u Ivancu otvoriti i Izložba jerovečkog lonćarstva i lepoglavske ˝čipke.
Postavit će se u prostoriji na uglu zadružnog doma i bit će otvorena sve do Dana Republike. Priprema se također i jedna likovna izložba, a organizirat će se u Lepoglavi.
Pokrovitelj je smotre „Zagorjeplet˝ iz Lepoglave, a pripremio ju je poseban odbor koji je formiralo Predsjedništvo Općinske konferencije Socijalističkog saveza.
Organizacione je poslove obavilo ivanečko Narodno sveučilište, koje je vrlo uspješno organiziralo i dvije ranije smotre.


U subotu, 12. studenoga 1977. godine.
                                              
Vrlo uspjela folklorno-umjetnička smotra „Poleg jedne velke gore“.
Treća folklorno-umjetnička smotra općine Ivanec „Poleg jedne velke gore“ uspješno je završila nestupom narodnih glazbenih družina u ivanečkoj kinodvorani.
Sve je zapravo počelo na večeri poezije „Draga domaća rieč˝ u Bednji. Stručni žiri dodijelio je pet nagrada, a prva je pripala Anđelki Budanovac za pjesmu „Drevo˝.
   U Lepoglavi je otvorena izložba ˝Likovno stvaralaštvo lepoglavskih amatera˝. na kojoj su četiri autora izložila 23 rada. U centru Ivanca otvorena je izložba umjetničkog obrta, na kojoj su izloženi raznovrsni uporabni predmeti jerovečkog lončarstva i lepoglavske čipke. Izložba je tako efektno postavljena, da uz viđenje predmeta koji su izloženi, posjetilac stječe dojam da se nalazi na mjestu gdje se oni Izrađuju. Tu je i „kolombar˝ star preko 160 godina, improvizirana peć za pečenje keramike i popularni „lepoglavski dedeki˝ za izradu čipki.
Obje ove izložbe bit će otvorene do Dane Republike. .
    Na glavnoj priredbi smotre nastupile su narodne glazbene družine: „Žarovčani˝ iz Žarovnice, „Cvetlinčani˝ iz Cvetlina, „Veseli fiškal i kos˝ iz Grede, „Veseli Voćanci˝ iz Voće Donje, „Štefekova klapa˝ iz Očure najuspjelija družina na ovogodišnjoj smotri ˝Štefekova klapa˝ iz Očure i ˝Mladi Voćanci˝ iz Voće Gornje.
 

 

 

Svaki sastav izveo je po tri izvorne pjesme, dvije pjevane i jednu polku, a između nastupa prisutne su zabavljali pjevački zbor iz Lepoglave, mlada pjevačica Jasenka Ernoić iz Kaniže, koja je nastupila na ovogodišnjem krapinskom festivalu i popularni ivanečki sastav ,,Fa-La˝. Na ovoj priredbi čitani su i najuspjeliji radovi literarne večeri. U Bednji su dodijeljene nagrade njihovim autorima.Za uspješan nastup narodnih družina i njegovanje izvornih pjesama, stručni žiri dodijelio je dvije nagrade, publika jednu i pokrovitelj jednu, lako je prva nagrada stručnog žiria pripala „Cvetlinčanima˝, najuspješnija je ipak bila „Štefekova klapa˝ iz Očure, koja je osvojila nagradu publike i drugu nagradu stručnog žirija, dok je pokrovitelj smotre radna organizacija „Zagorjeplet˝ iz Lepogjave svoju nagradu dodijelio „Žarovčanima˝.

 Može se reći, da je po kvaliteti originalnosti svih priredbi, ova smotra nadmašila dvije ranije i time nametnula potrebu da se ovakva aktivnost odvija, svake godine.



Cvjetko Šoštarić 24.11.1977.

 

Štefekova klapa

Ništa ispod Ivančice 1978.
Jedna izuzetna i lijepa manifestacija, ivanečka. znana pod imenom „Poleg jedne velke gore“ ove se godine neće održati. Razlog-sredstva! Tako je glavni financijer, SIZ kulture i informiranja općine Ivanec odlučio da se ta manifestacija održava svake druge godine.
Tako uoči Dana Republike neće biti svirke domaćih muzikaša i drugih priredaba. Međutim već za narednu godinu, prema riječima Ivana Cižića, tajnika SIZ kulture i informiranja, pripremaju se novi sadržaji koji bi upotpunili smotru koja je podno Ivančice (to je Rajterova ..Velka gora˝!) stekla veliki broj simpatizera. Prvenstveno se to odnosi na uključivanja kulturno-umjetničkih društava ovoga kraja.

 I tako se je zbog nedostatka sredstava ugasila jedna izuzetna lijepa manifestacija „Poleg jedne velke gore“.

No postojao je još jedan pokušaj organiziranja festivala. Kako piše Ekspres 14.1.1982. godine. Hotel „Trakošćan˝ u istoimenom turističkom mjestu priredio je u prosincu „Večeri zagorske glazbe˝. U dvije subote su narodne popijevke, polke i valcere izvodile narodne glazbene družine „Jankecova klapa˝ i ˝Štefekova klapa˝, obje iz Lepoglave, a „Cvetlinčani“ iz Cvetlina su odustali u posljednji čas. Završetak „Večeri˝ predviđen je za drugu polovicu siječnja.

No to se isto nije održalo.

I onda konačno 1984. godineu mjestu Cvetlin, na traktorskoj prikolici kao pozornici, DVD Cvetlin  priređuje „Etnofestival Cvetlin“ koji je održava sve do danas.

Uredio Josip Jurinjak
 

Svirali smo - svirat ćemo Ludbreg

 

U Ludbregu se od siječnja 1986. godine pred više stotina posjetioca, održavala smotra muzičkih sastava općine Ludbreg, pod nazivom „Svirali smo - svirat ćemo“.  Posljednja je održana 1993. godine.
 

 „Svirali smo-svirat ćemo˝1986. godine.
Pod nazivom
 Svirali smo - svirat ćemo, u Ludbregu je, pred više od šeststotina posjetioca, održana prva smotra vokalno-instrumentalnih sastava i grupa općine Ludbreg.
Na ovoj
smotri nastupili su:
Aparati, Slatka tajna, Kon dori, TNT, Belupo i grupa Kontrast.
Gost prve
smo
tre vokalnoin-strumentalnih sastava i grupa bio je popularni Martin Sagner— Dudek.
Organizator ove zanimljive zabavno-glazbene priredbe bilo je Narodno sveučilište Ludbreg.
 

„Svirali smo-svirat ćemo˝1987. godine.U Ludbregu je pred više od šest stotina posjetilaca održana druga smotra glazbenih sastava općine Ludbreg, pod nazivom Svirali smo - svirat ćemo.
Na ovogodišnjoj
smotri nastupili su: Belupo, Slatka tajna, Linija pet, Kontrast, limena glazba Karlovec, Tamburaška sekcija KUD-a Anka Ošpuh, te tamburaški sastav Zlatne strune iz Jalševca.
Gost druge
smotre glazbenih sastava bio je Drago Bahun — Klopotec, mnogima poznat i kao autor popularne skrivene kamere.


Na završetku
smotre uslijedio je zajednički nastup članova svih sastava.
Sve učesnike
smo
tre, pa tako i tamburaški sastav Zlatne strune iz Jalševca, publika je srdačno pozdravila.
Drago Bahun, nakon sjajnog nastupa u ulozi Kerempuha duhovito je odgovarao i na pitanja vezana uz skrivenu kameru.
Snimio: Miroslav Novak
 

„Svirali smo-svirat ćemo˝1988. godine.

U Ludbregu je pred više od šest stotina posjetioca održana treća smotra muzičkih sastava općine Ludbreg, pod nazivom Svirali smo — svirat ćemo.
Na ovogodišnjoj smotri nastupili su: Slatka tajna, Atomi, Tamburaška sekcija KUDa
Anka Ošpuh, Belupo, Limena glazba Habeki iz Malog Bukovca, Tamburaški sastav
Zlatne strune iz Jalševca te Kontrast i Linija pet.
Gost treće smotre muzičkih sastava bio je poznati imitator Nino Vujičić.

J. L. Ludbreški list broj 77 od 29.1.1988. godine

DA Habeki

 


„Svirali smo-svirat ćemo˝1989. godine.

Pred više od šest stotina posjetioca u kino-dvorani Narodnog sveučilišta Ludbreg održana je četvrta po redu smotra muzičkih sastava općine Ludbreg pod nazivom Svirali smo - svirat ćemo.
Na ovogodišnjoj
smotri nastupili su: grupe Atomi, Slatka tajna, Kontrast, Belupo, Akordi, Kondor i Autostop, zatim Tamburaška sekcija KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg, te Tamburaški sastav Zlatne strune.
Gosti
smotre bili su Smiljka Bencet — Regica, i Mladen Šerment-Presvetll, popularni glumci iz televizijskih serija Mejaši i Gruntovčani.
Kao i ranijih godina, i ove godine organizator
smo
tre bio je kolektiv Narodnog sveučilišta Ludbreg.
J. Loparić

„Svirali smo-svirat ćemo˝1990. godine.

„Svirali smo-svirat ćemo˝1991. godine.

„Svirali smo-svirat ćemo˝1992. godine.

„Svirali smo-svirat ćemo˝1993. godine.

 

Uredio Josip Jurinjak


  STARI NARODNI GLAZBENI SASTAVI
Zagorja Prigorja Podravine Moslavine Posavine Pokuplja Međimurja

The purpose of these WEB pages is to save all musician achievments of its villagers of Zagorje, Prigorje, Podravina, Pokuplje, Međimurje,
 Moslavina and Posavina, to show them to the whole world as a way of remembrance of those who are gone and for today´s generation
 to take a pride in them and to be an example for coming generations.
Computer design and copyright ©1998. - 2015.